Tekućina za mljevenje dijeli se prema mehanizmu djelovanja: tekućina za mljevenje mehaničkog djelovanja, tekućina za mljevenje kemijskog mehaničkog djelovanja.
Tekućina za mehaničko mljevenje: dijamant, B4C, itd. koriste se kao abrazivi, raspršuju se u tekući medij dodavanjem disperzanata itd., kako bi se formirala tekućina s učinkom mljevenja, koja se zove dijamantna tekućina za brušenje, tekućina za brušenje bor karbida itd. Abraziv je slobodno raspodijeljen u disperzijskoj tekućini, a brušenje i stanjivanje izratka ostvaruje se korištenjem načela da je tvrdoća abraziva veća od tvrdoće izratka koji se brusi. Ovisno o površini abraziva, veličini čestica, konfiguraciji tekućine za mljevenje, stabilnosti opreme za mljevenje itd., nakon završetka brušenja, na površini lako mogu ostati velike ili male ogrebotine. obradak. Stoga se abrazivi s mehaničkim djelovanjem općenito koriste za grubo brušenje, nakon čega slijedi precizno brušenje i poliranje.
Kemijsko-mehanička tekućina za brušenje: Kemijsko-mehanička tekućina za brušenje koristi princip "mekog brušenja i otvrdnjavanja" u habanju, odnosno poliranje mekšim materijalima za postizanje visokokvalitetne polirane površine. To je kombinacija mehaničkog brušenja i kemijske korozije. Formira glatku i ravnu površinu na površini mljevenog medija pomoću djelovanja mljevenja i kemijske korozije ultrafinih čestica. Stoga se tekućina za kemijsko mehaničko poliranje naziva i tekućina za kemijsko mehaničko poliranje (Chemical Mechanical Polishing, CMP). U prisutnosti određenog pritiska i kaše za poliranje, obradak koji se polira pomiče se u odnosu na podlogu za poliranje, a glatka površina se formira na površini poliranog obratka pomoću organske kombinacije učinka brušenja nanočestica i korozijski učinak oksidansa.
